preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Mijat Stojanović" Babina Greda

Login
Virtualna šetnja školom
Meteorološka postaja u Babinoj Gredi

 

 

http://istrastream.com/ws/os_babina_greda/

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Školsko zvono

 

Jutarnja smjena

1. sat 7.45-8.30

2.sat 8.35-9.20

3.sat 9.25-10.10

veliki odmor

4.sat 10.25-11.10

5.sat 11.15.-12.00

6.sat 12.05-12.50

Poslijepodnevna smjena

1. 13.30 - 14.15

2. 14.20 - 15.05

veliki odmor

3. 15.20 - 16.05

4. 16.10 - 16.55

5. 17.00 - 17.45

6. 17.50 - 18.35

Oglasna ploča
Srednje škole
Lista linkova je prazna
Brojač posjeta
Ispis statistike od 24. 10. 2012.

Ovaj mjesec: 2346
Ovaj tjedan: 216
Danas: 15
Tražilica

E-novine

   

Tražilice

Web preglednici

         

Google Chrom    Internet Explorer   

         

   Mozilla         Opera            Safari

                                                                                                                                      Firefox

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Rezultati PISA 2012. istraživanja: Hrvatski učenici ispodprosječni po znanju
Autor: Đurđica Babić, 3. 12. 2013.

Međunarodna procjena znanja i vještina PISA 2012 pokazala je da su hrvatski 15-godišnjaci značajno ispod prosjeka među učenicima 65 zemalja obuhvaćenih ispitivanjem koje je mjerilo njihova znanja i sposobnosti na području matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti.

 

PISA (Programme for International Student Assessment) najveće je međunarodno obrazovno istraživanje koje ispituje znanje i kompetencije učenika u dobi od 15 godina. Provodi se u trogodišnjim ciklusima u zemljama članicama Organizacije za europsku suradnju i razvitak (OECD) i partnerskim zemljama.


U ovom ciklusu matematička je pismenost bila glavna ispitna domenta, dok su ostale dvije bile sporedne, a prosječni postignuti rezultati Hrvatsku smještaju u skupinu zemalja koje su statistički značajno ispod prosjeka OECD-a u svima trima područjima, kazala je predstavljajući rezultate u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u Zagrebu voditeljica PISA centra i nacionalna projekt menadžerica Michelle Braš Roth.

 

Ispitivanje provedeno od 5. ožujka do 13. travnja 2012 na slučajnom uzorku od 6.853 učenika iz 163 hrvatske srednje škole pokazalo je da su hrvatski učenici na 40. mjestu po matematičkim znanjima i sposobnostima među 510 tisuća učenika koji predstavljaju reprezentativan uzorak za oko 28 milijuna petnaestogodišnjaka u 65 zemalja sudionica, kazala je Braš Roth. To je nepromijenjen rezultat u odnosu na prethodni ciklus proveden 2009., dok je 2006. Hrvatska bila na 36. mjestu od 57 zemalja.

 

Rezultati pokazuju da gotovo 30 posto učenika koji su izašli iz osnovne škole i upisali se u srednju ne doseže osnovnu razinu matematičke pismenosti. Najlošije rezultate postigli su učenici u strukovnim školama, a pokazalo se da je ispitanima najteže bilo pretočiti životni kontekst u matematički kontekst.

 

Ispitivanje je nadalje pokazalo da vrlo mali postotak učenika voli matematku i raditi matematičke zadatke, te da su dječaci nešto malo bolji od djevojčica, što je u skladu s trendovima u cijelom svijetu.

 

U području prirodoslovne pismenosti Hrvatska je na 34. mjestu, što je ponovno znatno niže od prosjeka OECD-a. Distribucija rezultata po razinama govori da još uvijek imamo 17,2 posto učenika koji nemaju osnovnu prirodnoslovnu pismenost, pri čemu nema razlike u postignućima prema spolu, kazala je Braš Roth. Usporedbe radi, Hrvatska je 2006. bila na 26. mjestu od 57, a 2009. na 37. od 65 zemalja.

 

Ispitivanje čitalačke pismenosti ukazuje na blagi porast u odnosu na prethodni ciklus 2012. bili smo na 35. mjestu, no to je i dalje statistički također ispod prosjeka OECD-a. Još uvijek zabrinjava činjenica koliko imamo čitalački nepismenih u obrtničkim programima, napomenula je Braš Roth.

 

Općenito gledano, prema postignutim rezultatima Hrvatska spada u skupinu zemalja u kojoj se ne bilježi nikakva promjena, ni pozitivna ni negativna. Ispitivanje je još obuhvatilo niz podataka o velikom broju mogućih pozadinskih utjecaja na obrazovna postignuća - karakteristike i navike učenja, motivaciju i stavove o učenju, socioekonomski status učenika, roditeljska očekivanja i slično.

 

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović kazao je kako su rezultati ispodprosječni u svim promatranim područjima i krajnje razočaravajući. No, oni su ujedno potpuno očekivani, istaknuo je ministar, jer se od 2006., kada je Hrvatska prvi puta sudjelovala u ispitivanju, u hrvatskom obrazovnom sustavu ništa posebno nije ni dogodilo.

 

To su rezultati prošlosti, prošlih obrazovnih sustava i bivših ministara, zbog kojih je MZOS i krenuo u izvedbu nove strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, kako bi na temelju ovakvih rezultata vidjeli na koji je način moguće učiniti promjene u hrvatskom obrazovnom sustavu, kazao je.

 

PISA 2012 je treći ciklus u kojemu su sudjelovali hrvatski učenici. Test je dobrovoljan, a Hrvatska je među zemljama koje bilježe vrlo visok odaziv. U nekim zemljama sudionicama, među kojima je i Hrvatska, provedena je također i provjera financijske pismenosti, rezultati koje će biti objavljeni naknadno.

 

Članak je preuzet s 

http://www.hrt.hr/index.php?id=133&tx_ttnews%5Btt_news%5D=228247&tx_ttnews%5BbackPid%5D=1070&cHash=e47d15d2c9





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
 

Domaća zadaće bez muka

Jeste li i Vi bili jedni od onih koji ne vole domaću  zadaću? A roditelji su Vas natjeravali da sjedite za stolom dok sve ne bude napisano. I jeste li sada u situaciji da Vaš školarac ne želi pisati zadaću? A morate ga natjeravati da sjedi za stolom dok sve ne napiše... Kada se radi o domaćoj zadaći, da li zadatak roditelja uvijek mora biti tako težak? Evo par savjeta kako olakšati te muke.

DZ morate planirati tako da i ona, kao i npr. igra, postane sastavni dio djetetova života. Odredite DNEVNO VRIJEME za DZ, odnosno odredite za svaki dan planirano vrijeme tijekom kojeg dijete mora izvršiti svoje školske obveze. Za djecu početnih razreda osnovne škole roditeljska je dužnost odrediti dnevno vrijeme za DZ, a savjetujemo Vam da izaberete vrijeme kada mu možete pomoći. Već od 3. razreda dijete može samostalno odrediti vrijeme za DZ, a Vi provjeravate da li je vrijeme prikladno, a nakon što dijete nauči izvršavati svoje obveze samo može određivati vrijeme za učenje i pisanje DZ.

preskoči na navigaciju